čet, 25. veljače 2021. 08:36 Sarajevo
Suvremena društva danas se nerijetko susreću s izuzetno kompleksnim i dinamičnim fenomenom, koji zbog svoje nevidljivosti, mobilnosti i organiziranosti, i u nacionalnim i u međunarodnim razmjerama, predstavlja složen i ozbiljan socijalni problem. Radi se o fenomenu koji je poznat kao „trgovina ljudima“, koji predstavlja štetnu pojavu koji svoje korijene može tražiti u tradiciji i razvoju civilizacije, uopće.
Prisustvo trgovine ljudima kao fenomena, službeno je potvrđeno i priznato u BiH prvi puta 1999. godine, od kada i postoje službene statistike o broju identificiranih žrtava. U razdoblju do 2004. godine, BiH je izrazito bila zemlja tranzita i krajnjega odredišta za žrtve trgovine ljudima koje su bile trgovane iz zemalja istočne Europe, seksualno eksploatirane u BiH. Od 2004. godine BiH je ubrzano počela postajati i zemlja podrijetla za žrtve, žene i djevojčice, ali također i muškarce i dječake, koji su regrutirani u svrhu seksualne ili radne eksploatacije i trgovani u zemljama zapadne Europe i drugim zemljama unutar regije, istodobno i kao zemlja tranzita kroz koju se kreću rute trgovine ljudima s istoka i juga prema sjeveru i zapadu, odnosno duž dobro znane “Balkanske rute”. Pored toga, BiH se ubrzano počela suočavati s internom trgovinom, odnosno s regrutiranjem njezinih državljana u svrhu seksualne i radne eksploatacije u drugim dijelovima zemlje.
Vlasti u BiH poduzele su bitne mjere za suprostavljanje trgovini ljudima definiranjem nacionalnih politika i akcijskih planova od 2001. godine, usvajanjem zakona i drugih propisa koji tretiraju borbu protiv trgovine ljudima, alociranjem financijskih i drugih resursa, razvijanjem kapaciteta nadležnih institucija i uspostavljanjem bliskoga partnerstva između vlasti i civilna društva, što je evidentno načinilo bitan napredak u ukupnoj situaciji i smanjenju broja identificiranih žrtava trgovine ljudima.
U ovom desk istraživanju rađenom u 2018. godini obrađena je problematika trgovine djecom, te se uz definicije, zakonske okvire i statističke podatke mogu naći i prikazi slučajeva trgovine djecom i to: seksualno zlostavljanje (str. 35) radno iskorištavanje maloljetnika (str. 36), te prisilni brak i nedosljednost sustava (str. 46). Tim prikazom željeli smo slikovito objasniti situacije u kojima se nalaze djeca i omladina u rizičnim skupinama, te kako sustav uz svoje izvrsne zakone ima i dosta propusta na kojima u budućnosti svi zajedno trebamo raditi kako ih ne bismo više ponavljali.
U ovom istraživanju su analizirane aktivnosti koje se poduzimaju od strane nadležnih institucija i ovlaštenih organizacija, sa posebnim fokusom na postupanje sa djecom kao potencijalnim žrtvama trgovine ljudima. Veoma je važno naglasiti da su navedenim/pripremljenim istraživanjem obrađivani koraci/intervencije koje se poduzimaju u slučajevima identifikacije/prepoznavanja djece odnosno slučajeva trgovine djecom a sve u najboljem interesu djeteta."
Caritas BIH (ENG) short version research on THB in children in BIH
Caritas BIH (HR) integrirana verzija istrazivanja o trgovini djecom u BiH
Caritas BIH (HR) skracena verzija istrazivanja o trgovini djecom u BiH