Ovih dana iz tiska je izišao 70. Hrvatski narodni godišnjak Hrvatskog kulturnog društva Napredak. Godišnjak je edicija koja svoje trajanje bilježi desetljećima, pomno prati aktivnosti i odolijeva brojnim vremenskim i povijesnim izazovima. Na ovaj način ostavlja se pisani trag minulog vremena sadašnjim i budućim generacijama, bilježe se događaji, podastiru izvješća, daje se osvrt na različite teme, iznose bitne statistike i analize, zaintrigirati i zadržati pozornost čitatelja.
Jedno od obogaćenja objavljenog Godišnjaka je i prilog o Caritasu Bosne i Hercegovine uz njegovu 25. obljetnicu, aktualnog ravnatelja mons. Tome Kneževića, pod naslovom: „Caritas Bosne i Hercegovine u karitativnom poslanju Crkve“ (str. 37-75). HKD Napredak ovim prilogom želi svome članstvu i svim svojim prijateljima, kako u tuzemstvu tako i u inozemstvu, uprisutniti mjesto i ulogu Caritasa kao službene karitativne ustanove Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini, posebno Caritasa BiH, tijekom minuloga vremena. Ovaj prilog dar je Caritasu BiH uz njegovu 25. obljetnicu, koja je pripremljena s bogatim sadržajem, ali se nije mogla dogoditi zbog prisutne pandemije COVID-a 19.
Prilog je objavljen na četrdesetak stranica, koji uz predgovor i pogovor, ima pet poglavlja, bilješke i korištenu literaturu: Temeljene postavke, Povijest Caritasa kao uređene crkvene ustanove, Nastajanje Caritasa Crkve u hrvatskom narodu, Osnivanje i djelovanje Caritasa BiH, Dvadeset peta obljetnica Caritasa BiH: 1995.-2022.
Svjesni smo, kaže autor u predgovoru, „… kako u ovom poratnom vremenu i vremenu sve snažnijeg zaživljavanja kakve takve demokracije na bosanskohercegovačkim prostorima posebno mjesto zauzima službena karitativna ustanova Katoličke crkve pod nazivom Caritas. Svi žitelji ove zemlje, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, svjesni su mjesta i uloge koju Caritas u Bosni i Hercegovini na svim razinama ima u životu svih njezinih žitelja. Iako je karitativna ustanova Katolike crkve u svome radu nadilazi sve ljudske i ovozemaljske granice kako bi snagom vjere u Boga i ljubavi prema bratu čovjeku kroz svoje konkretno poslanje pomogao svima koji pokucaju na vrata Caritasa. O tome najbolje mogu svjedočiti svi žitelji ove blagoslovljene i ratom napaćene zemlje na cijelom prostoru. Svjesni smo velikog doprinosa svih Caritasa u BiH: nacionalnog Caritasa Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu, nad/biskupijskih: Caritas Vrhbosanske nadbiskupije sa sjedištem u Sarajevu, Caritas biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan sa sjedištem u Mostaru i Caritas biskupije Banja Luka sa sjedištem u Banja Luci.
Svjesni smo, kako uz liturgiju i naviještanje, i Caritas čini tronožac i spada u temeljeno poslanje Crkve. Dok je liturgija u središtu svakodnevnog vjerničkog življenja i razmišljanja, Caritas i svjedočko naviještanje Radosne vijesti uglavnom imaju prigodan karakter. Međutim, što vrijeme odmiče njihova aktualnost sve je snažnija i prisutnija. Brojna neočekivana događanja i pojave koje nas zadese probude nas na odgovorno razmišljanje o mjestu i ulozi naših Caritasa na svim razinama u našem ovozemaljskom življenju. Ono što je najlošije jesu razmišljanja koja dovode u pitanje smisao i opravdanost postojanja Caritasa, jer je vrijeme rata i poraća prošlo. U slici o Caritasu predstavljene su uglavnom samo aktivnosti prikupljanja i dijeljenja hrane, odjeće i lijekova pristiglih iz zemalja poglavito europskog kontinenta. Tijekom minuloga rata i poraća stvorena je, nažalost, samo kultura primanja i 'prava' svih na pristiglu karitativnu i humanitarnu pomoć, umjesto shvaćanja kako je to pravo samo čovjeka u potrebi i nevolji. Treba napomenuti kako je obveza države brinuti cjelovito o svojim žiteljima. Puno će vode proteći našim rijekama i potocima dok se u svim našim ustanovama, u našem bližem i daljnjem okruženje i u biću svakoga od nas ne promijeni i izgradi osjećaj odgovornosti za bližnjega u nevolji koji nije pripadnik samo moje ovozemaljske Domovine, moga naroda, moje nad/biskupije i moje provincije, moje župne zajednice i moje obitelji, ne samo kod vjernika katolika nego kod svakog čovjeka. Zato se postavlja pitanje svakome od nas kako nadići ovozemaljske granice i ostvariti ljudsku i kršćansku širinu? Sve kreće od obitelji koja je osnovna stanica našeg ovozemaljskog življenja, a za nas kršćane Crkva u malome. Velika je odgovornost i na župnoj zajednici koja kroz svoj župni Caritas gradi karitativnu djelatnost Crkve kako prema unutra tako i prema vani. I zato je župni Caritas neizostavan i prevažan u pastoralnom djelovanju Crkve.
Nova slika djelovanja naših Caritasa sve je prisutnija, a često i teško je shvatljiva i prihvatljiva. Nije ovo činjenica samo na našim prostorima. Ona se događa na svim prostorima života i rada Katoličke crkve i cijeloga svijeta. Na nju itekako utječe život pojedinca i cijeloga društva. Potrebe i navike iz dana u dan se mijenjaju. Prilika je ovo za svakoga od nas kako bi se kroz kvalitetno razmišljanje i djelovanje ostvarilo. Svi smo pozvani, posebno pripadnici Katoličke crkve, zatim vjernici/nevjernici, katolici/nekatolici, prijatelji i dobročinitelji stalno doprinositi i sebe ugrađivati u karitativnu ustanovu pod imenom Caritas.
Svima vama u ovogodišnjem Godišnjaku HKD Napredak, kojega Caritas tijekom minuloga vremena posebno rata i poraća nije zaboravljao, poklanjamo prilog uz 25. obljetnicu Caritasa BiH pod naslovom: 'Caritas Bosne i Hercegovine u karitativnom poslanju Crkve'.“
Autor ovog priloga u pogovoru kaže: „Bogu i dobrim ljudima treba zahvaliti postojanje Caritasa u Bosni i Hercegovini, posebno Caritasa Bosne i Hercegovine, koji kao nacionalni Caritas ima koordinirajuću ulogu među Caritasima u ovoj zemlji. U svome karitativnom radu suočen je s brojnim poteškoćama koje susreće i na koje nailazi, a koje su uglavnom plod svih društvenih i političkih događanja na našim prostorima i izgradnje Bosne i Hercegovine kao države. Civilne i društvene strukture u načelu se dive i zahvalne su za postojanje i djelovanje svih Caritasa u BiH, ali s druge strane iste ne prepoznaju kao karitativne ustanove uz koje bi trebale stajati svojim konkretnim činima. Na koliko vrata u ovoj zemlji treba pokucati, glasno i jasno govoriti, moliti i zagovarati kako bi se napravio i najmanji pomak u svim potrebama Caritasa od kojih često ovisi djelovanje Caritasa u konkretnom projektu i u konkretnoj potrebi društva i pojedinca. Isto tako ne smije se smetnuti s uma kako su ove prostore napustile brojne ustanove, poglavito karitativne, kako bi svoje karitativno djelovanje usmjerili na druge prostore i u druge zemlje zahvaćene ratom ili nekom drugom nepogodom. U ovim trenucima pred svojima očima imamo patnju i stradanje žitelja ratom zahvaćene Ukrajine. Caritas se neće umoriti u svome nastojanju kako bi osigurao kvalitetno djelovanje na svim razinama u ovom vremenu i na ovim bosanskohercegovačkim prostorima.
Rad Caritasa dodatno opterećuje činjenica odlaska mladih, stručnjaka i cijelih obitelji u bogatije europske zemlje koje s velikom financijskom snagom traže i dovode dodatnu radnu i intelektualnu snagu u svoje zemlje. I naši Caritasi zbog nedostatka financijskih sredstava itekako su zahvaćeni ovim problemom. Međutim, u nadi protiv svake nade ostajemo i opstajemo, pokušavajući u konkretnim okolnostima graditi naše Caritase na dobro bližnjega koji kuca na crkvena i Caritasova vrata.
U jednoj takvoj situaciji neostvarenog povratka prognanih i izbjeglih na svoja ognjišta i odlaska mladih i stručnih osoba, ovo je podneblje zahvaćeno je dolaskom brojnih migranta/izbjeglica koji „privremeno“ ostaju na bosanskohercegovačkim prostorima sa željom da dođu do zemalja Europske unije. Svi postavljaju pitanje, zanemarujući pri tom obvezu države, a što naši Caritasi čine u konkretnoj situaciji? Obećanja iz svijeta i Caritasove mreže su velika, ali odjeci tih obećanja nisu takvi kakve bismo željeli i kako bismo odgovorili na sve izazove koji stoje pred nama.
U ovom teškom vremena Caritas BiH, zajedno s Caritasom Internationalis sa sjedištem u Rimu, s Caritasom Europa sa sjedištem u Bruxellesu, s cijelom mrežom nacionalnih Caritasa diljem svijeta i s nad/biskupijskim Caritasima u BiH neće se umoriti i posustati u svome karitativnom poslanju pokazujući ljudsku i vjerničku širinu vođen motom 25. obljetnice: 'Ljubav nikad ne prestaje' (1 Kor 13,8)!“ (caritas.ba)