window.dataLayer = window.dataLayer || []; function gtag() { dataLayer.push(arguments); } gtag('js', new Date()); gtag('config', 'AW-757688963');
sri, 10. lipnja 2026. 16:48 Zenica
Caritas Bosne i Hercegovine, u suradnji s Koalicijom organizacija osoba s invaliditetom Zeničko-dobojskog kantona, organizirao je okrugli stol „Digitalni prostor bez prepreka“ u okviru projekta ACTIVE.
Okrugli stol bio je posvećen temi web pristupačnosti i važnosti stvaranja digitalnog okruženja koje je jednako dostupno svim građanima. Događaj je okupio predstavnike brojnih javnih institucija, među kojima su bili Vlada Zeničko-dobojskog kantona, Ministarstvo unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona, Pedagoški zavod Zeničko-dobojskog kantona, Služba za zapošljavanje ZDK, Kantonalna bolnica Zenica, Grad Zenica, Turistička zajednica Zeničko-dobojskog kantona, Centar za socijalni rad Zenica, Bosansko narodno pozorište Zenica te JU Centar za djecu i odrasle s teškoćama u razvoju Zeničko-dobojskog kantona. Cilj susreta bio je razmjena iskustava, znanja i primjera dobre prakse u području digitalne inkluzije te jačanje suradnje na unapređenju pristupačnosti digitalnih sadržaja i usluga.
U uvodnom dijelu razgovaralo se o osnovama web pristupačnosti, međunarodnim standardima i smjernicama koje definiraju način oblikovanja digitalnih sadržaja kako bi oni bili dostupni što širem krugu korisnika. Poseban naglasak stavljen je na prepreke s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću prilikom korištenja mrežnih stranica i digitalnih usluga, uključujući izazove u navigaciji i pristupu informacijama.
Predsjednica Upravnog odbora Koalicije organizacija osoba s invaliditetom Zeničko-dobojskog kantona Amela Šekić istaknula je važnost pristupačnih informacija za samostalnost i ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu.
„Kao osoba s oštećenjem vida, iznimno mi je drago što danas razgovaramo s javnim institucijama o segmentu pristupačnosti koji je dugo bio zanemaren. Pristupačne informacije za mene znače samostalnost – mogućnost da samostalno donosim odluke i obavljam svakodnevne aktivnosti. One znače manje prepreka, veću uključenost u društvo, jednakost i neovisnost. Posebno je važno da javne institucije osiguraju dostupnost informacija svim građanima jer informacija nije i ne smije biti privilegija, nego temeljno ljudsko pravo“, kazala je Šekić.
Tijekom izlaganja predstavljeni su primjeri dobre prakse i konkretna iskustva koja pokazuju na koji način pristupačno oblikovani digitalni sadržaji doprinose većoj ravnopravnosti i uključenosti u digitalnom prostoru.
Drugi dio programa bio je posvećen raspravi i razmjeni iskustava o izazovima u primjeni standarda pristupačnosti, s posebnim osvrtom na iskustva Vlade Zeničko-dobojskog kantona. Istaknuto je kako je Vlada ZDK, na inicijativu Koalicije i Caritasa BiH, među prvim institucijama u kantonu poduzela konkretne korake prema unapređenju pristupačnosti svoje mrežne stranice.
Implementirano rješenje korisnicima omogućava različite opcije prilagodbe sadržaja, uključujući čitanje teksta naglas, fontove prilagođene osobama s disleksijom, podešavanje kontrasta, veličine slova i razmaka između znakova. Ove funkcionalnosti doprinose boljem korisničkom iskustvu ne samo osoba s invaliditetom, nego i svih posjetitelja mrežne stranice.
Ibrahim Slipić, stručni suradnik iz odjeljenja za informatičku podršku Stručne službe Vlade Zeničko-dobojskog kantona, istaknuo je kako je proces unapređenja pristupačnosti bio prilika za dodatno učenje i bolje razumijevanje potreba korisnika.
„Moram priznati da ranije nisam dovoljno razmišljao o pojedinim aspektima pristupačnosti. Kada smo dobili inicijativu, pitao sam se odakle krenuti. Međutim, kroz izvješća, smjernice i preporuke koje smo dobili, detaljno sam proučio što se može unaprijediti. Iako postoje određena tehnička ograničenja, važno je usmjeriti se na ono što je moguće učiniti. Upravo tim pristupom vodili smo se tijekom cijelog procesa i danas imamo konkretne rezultate. Već smo prepoznali dodatne mogućnosti za poboljšanja i nastavit ćemo raditi na njima“, rekao je Slipić.
Tijekom rasprave sudionici su razmatrali postojeće izazove u praksi, ali i mogućnosti za unapređenje pristupačnosti mrežnih stranica institucija i organizacija te jačanje svijesti o važnosti digitalne inkluzije.
Stručna savjetnica za oblast inkluzivnog obrazovanja Pedagoškog zavoda Zeničko-dobojskog kantona Amila Herceg-Hodžić naglasila je kako je potrebno više razgovarati o ovoj temi i kontinuirano raditi na podizanju svijesti o važnosti pristupačnosti.
„Ovo je izuzetno važna tema jer još uvijek nismo dovoljno svjesni potrebe da pristupačnost bude sastavni dio web stranica i svih kanala javnog informisanja. Često nismo ni svjesni koliko određene prilagodbe mogu unaprijediti kvalitet informacija koje pružamo građanima. Ovakvi razgovori pomažu nam da prepoznamo mogućnosti za unapređenje i osiguramo da informacije budu dostupne svima kojima su potrebne“, istaknula je Herceg-Hodžić.
Svoje iskustvo podijelio je i izvršni producent Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Denis Krdžalić, istaknuvši kako su ovakve inicijative značajne i za područje kulture.
„Bosansko narodno pozorište kontinuirano radi na unapređenju pristupačnosti svojih sadržaja, web stranice i komunikacijskih kanala, ali i scenskih prostora. Danas smo dobili nove ideje i uočili određene segmente koje možemo dodatno unaprijediti kako bismo svim korisnicima omogućili jednostavniji, efikasniji i kvalitetniji pristup kulturnim sadržajima“, kazao je Krdžalić.
Sudionici su se složili kako web pristupačnost predstavlja važan segment suvremenog digitalnog društva te da pristupačni digitalni sadržaji nisu samo tehnički standard, nego i pitanje jednakih prava i mogućnosti za sve građane. Zaključeno je kako je potrebno nastaviti kontinuirano raditi na unapređenju digitalne pristupačnosti kroz edukaciju, tehnička poboljšanja i jačanje međusektorske suradnje.
Projekt ACTIVE usmjeren je na razvoj inkluzivne i pristupačne komunikacije u zemljama Zapadnog Balkana. Cilj projekta je podizanje svijesti javnosti o izazovima nedovoljne pristupačnosti te promicanje rješenja kroz smjernice za unapređenje pristupačnosti. Aktivnosti projekta uključuju edukacije o pristupačnoj komunikaciji i primjeni standarda „Easy to Read“, izradu brošura na jasnom jeziku, unapređenje pristupačnosti mrežnih stranica te kampanje usmjerene na promicanje inkluzivne komunikacije.(caritas.ba)