U Zapadnoj Hercegovini u Mostarsko-Duvanjskoj biskupiji u župi sv. Mihovila u Drinovcima u nedjelju, 15. ožujka 2020. god., na ustaljeni termin Treće nedjelje korizme, slavljeno je središnje i završno euharistijsko slavlje korizmene akcije Hrvatskog Caritasa pod naslovom „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“. Biskupija, biskupijski Caritas i župna zajednica Drinovci očekivali su dolazak ravnateljstva Hrvatskog Caritasa: predsjednika i sina ove biskupije Duvnjaka varaždinskog biskupa mons. Bože Radoša i ravnatelja Kuprešaka mons. Fabijana Svalinu. Kamere Hrvatske televizije trebale su slikom i tonom uprisutniti liturgijsko i euharistijsko događanje zahvale iz župne crkve u Drinovcima. A onda epidemija korona virusa, koja je krenula iz daleke Kine, pokucala je na svoj način i na vrata Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i napravila brojne poremećaje, među koje spada i ovogodišnje središnje euharistijsko slavlje zahvale svim znanim i neznanim dobročiniteljima iz Republike Hrvatske za molitvenu i materijalnu potporu ne samo kroz ovu akciju nego i svih drugih crkvenih i državnih akcija tijekom rata i poraća. Međutim, uz pomoć Radiotelevizije Herceg-Bosne, Hrvatskog katoličkog radija, Laudato televizije i Radio Mir Međugorje ostvareno je u župnoj crkvi u Drinovcima liturgijsko i molitveno zajedništvo.

Euharistijskom slavlju predsjedao je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić uz koncelebraciju ravnatelja Caritasa BiH mons. Tome Kneževića, ravnatelja Caritasa biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan don Željka Majića, ravnatelja Caritasa biskupije Banja Luka mons. Miljenka Aničića, župnik župe Drinovci fra Josip Mioč i drugih pristiglih svećenika.

Euharistijskom slavlju uz predstavnike općinske vlasti, koja je predala svoj konkretni dar, i Veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH nazočili su djelatici Caritasa BiH i biskupijskih Caritasa iz Mostara i Banja Luke kao i brojni vjernici koje ispunuše župnu crkvu u Drinovcima. Skladno pjevanje tijekom euharistijskog slavlja animirao je Mješoviti župni zbor Sveti Mihovil pod vodstvom Antonele Rebić i uz glazbenu pratnju Marijana Mile Radoša.

„Strašni virus koji ugrožava nas i naše spasenje je virus grijeha, griješimo pred Bogom i bližnjim. No, protiv toga grijeha-virusa ima i lijeka, a to je sv. ispovijed, i naše kajanje u ispovijedi i izvan ispovijedi", kazao je biskup Ratko uvodeći okupljenu zajednicu u euharistijsko slavlje.

U propovijedi koja se temeljila na pročitanim svetopisamskim čitanjima, poglavito na temlju evanđelja, biskup Ratko kazao je između ostalog kako bi mnogima „... od nas bilo drago pronaći opširnije opise u vezi s Isusovim ponašanjem u svagdanjem životu... Nešto nam je od toga i zapisano za naše razmišljanje. Evo jedne zgode koju smo upravo čuli... Sjedi Isus žedan na Jakovljevu zdencu, a poslao učenike u grad da kupe malo kruha i sira. Tu se zaustavio ne bi li se namjerila koja vodarica da mu zahvati malo vode. Ne zna se je li Isus žedniji ili gladniji. U to primijeti jednu ženu s kantom u ruci, ide ravno na bunar. Misli se Isus: 'Bože mili, bi li bilo uputno u ove zaiskati vode'... Kako ne. Ta zato je na svijet došao radi takvih i njihova spasenja, ali ako mu ne dadne vode, pa naviknuo je on na svakakve ljudske odgovore, ne odgovore, prigovore, zlogovore... Isus je zauzeo takav položaj da ga je žena mogla mirno pozdraviti, ali ga je mogla još mirnije mimoići bez ijedne riječi. Isus se redovito tako postavlja prema ljudima". U nastavku svoje propovijedi biskup Perić kazao je: „Kad najednom, Isus otvori usta, ljubazno zamoli Samarijuanku da mu dadne malo vode. Očito je bio žedan, ali ne samo tjelesnom žeđu nego mnogo više željan dati ženi vječne vode. Isus pronalazi zgodu da zapodjene razgovor: stavlja ženu u priliku da usluži nepoznata i umorna putnika, i da mu pokaže svoju spretnost učiniti nešto lijepo za drugoga. Žena nije razumjela Isusovu ponudu, nego mu je, držeći uže u ruci i prezirno ga gledajući, izvukla stare rane i odbrusila: 'Kako ti, Židov – Čifut, tražiš vode od mene Samarijanske? Ta znaš li da mi ne zborimo s vama židovima'. Isus želi prekinuti stoljetnu zategnutost, a žena želi produžiti mržnju... Jesmo li mi daleko od Isusova držanja? Ne znamo prekinuti neke napetosti za koje nismo čak ni krivi... Isus poručuje Samarijanki da joj može dati bolju, živu vodu. Znamo što je Isus mislio pod 'živom vodom', koja čisti od iskonskoga i svakoga drugog grijeha i život daje krštenju... Ona se uozbiljila, sve njezine preljubničke naslade učiniše joj se kao gorka suza pred ovom ranom savjesti. Žena je potom prešla sa zemaljskih pitanja na vjerske probleme: 'Naši su se očevi klanjali na ovom brdu… gdje se treba, zapravo, klanjati?? Isus traži vjeru, Isus se dao na tumačenje, komu, gdje i kada se treba klanjati. Iskoristio je priliku da progovori koju o svome Ocu. Vjeruj mi, ženo, došao je čas, evo ga! Isus je uspostavio kontakt preko vode preko vjere. Kada se Isus Samarijanki predstavio kao Krist ona je, sva izvan sebe, ostavila krčag i pošla u grad. Samarijanci povjerovaše na ženinu riječ, ali mnogo više na Spasiteljevu riječ kad su ga vidjeli i čuli“, izrekao je biskup Ratko u poruku: „Bog je samo milosrđe! Treba preda nj stupiti i pokloniti mu se! I obratiti se! On je Spasitelj“.

Nakon Popričesne molitve riječi zahvale za Akciju Tjedan solidarnosti Crkve u Republici Hrvatskoj, koju provodi Hrvatski Caritas, svim dobročiniteljima, svima koji su sudjelovali u pripremama, posebno ocima franjevcima i sestrama franjevkama, zahvalio je generalni vikar i ravnatelj Caritasa hercegovačkih biskupija don Željko Majić. Riječi zahvale za izbor župe Drinovci, župu brojnih muških i ženskih duhovnih zvanja, i svima koji su sudjelovali u pripremama izrekao je aktualni župnik fra Josip Mioč.

Snaga te Kristove žive vode potakla je Crkvu u Republici Hrvatskoj, uz potporu brojnih znanih i neznanih dobročinitelja, da preko svoje produžene karitativne ruke Hrvatskog Caritasa pomogne Crkvi i ljudima u Bosni i Hercegovini. Ovom osmišljenom akcijom, uz sve druge akcije i aktivnosti crkvenih i državnih struktura, žele biti ispružena ruka koja daje kruh i vodu kako ne bismo ogladnjeli i ožednjeli, kako bismo lakše preživjeli sve ovozemaljske poteškoće pa i korona virus. U brojnim slučajevima to su plodovi osobnih odluka i odricanja, a u ovoj akciji poticaj je ovogodišnje korizmeno vrijeme. Brojni su znani i neznani pojedinci i ustanove koji se molitveno i materijalno ugrađuju u karitativno djelovanje Crkve, a na dobro svih u Bosni i Hercegovini poglavito preko projekata i aktivnosti svih Caritasa u BiH. Prikupljena materijalna dobra i drugi pristigli darovi tijekom ovoga tjedna, poglavito preko župnih zajednica u Republici Hrvatskoj, namijenjeni su kao potpora Crkvi i konkretnim ljudima preko projekata Caritasa u Bosni i Hercegovini kao što su: hospicij za stare, nemoćne i umiruće, rehabilitacija djece s posebnim potrebama, kućna njega starih i nemoćnih, pučke kuhinje, katolički vrtići, rehabilitacija osoba s posebnim potrebama, ali i strukturama i ustanovama Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini koje te projekte omogućuju i provode.

Međutim, širina karitativnog srca Crkve u Republici Hrvatskoj bila je poticaj i Crkvi na bosanskohercegovačkim prostorima. I nad/biskupi Biskupske konferencije BiH, na svome zasjedanju u Sarajevu u 2015. god., odlučili su da ova nedjelja bude Nedjelja solidarnosti u Bosni i Hercegovini uz prikupljanje kolekte solidarnosti za siromašne župne zajednice u Bosni i Hercegovini. Lijepi je broj župnih zajednica, koje su ostaci ostataka, u kojima svećenici uz hrabro ljudsko i svećeničko življenje žive i rade s malim stadom, kako se svijeća kršćanske, katoličke i hrvatske nazočnosti ne bi ugasila. I na ovaj način se pokazuje i ostvaruje konkretno karitativno zajedništvo Crkve u Hrvata kako u tuzemstvu tako i u inozemstvu, a pomaže se siromašnim i ugroženim župnim zajednicama diljem Bosne i Hercegovine, a prema odluci posebnog međubiskupijskog tijela.

Nakon euharistijskog slavlja u vjeronaučnoj dvorani priličen je objed zajedništva svih okupljenih, poglavito pristiglih gosta. (caritas.ba)

VIŠE FOTOGRAFIJA